Kronični kašalj

Najčešće se povezuje sa bolestima pluća, no istina je da je u populaciji najčešći uzrok kroničnog kašlja bolest gornjih dišnih putova.

Kašalj

Kašalj je jedan od najčeščih simptoma raznih bolesti brojnih organa i organskih sustava. Najčešće se povezuje sa bolestima pluća, no istina je da je u populaciji najčešći uzrok kroničnog kašlja bolest gornjih dišnih putova. Gastroeezofagealni refluks – vraćanje hrane iz želuca, bolesti srca, neurološke bolesti te uzimanja nekih lijekova mogu također biti uzrok kašlja.

Ovaj je simptom mučan za bolesnika, ali je i društveno neprihvatljiv. Ta odioznost prema kašljačima datira iz doba kada je harala epidemija tuberkuloze i kada je tuberkuloza gotovo uvijek značila smrt. Kašljete li duže od 8 tjedana znači da imate kronični kašalj. Svaki kašalj koji traje kraće može se definirati kao akutan i subakutan. Kronični kašalj može biti uzrokovan ozbiljnom bolesti koju treba odmah liječiti i zbog toga potrebno je javiti se pulmologu radi pravovremene obrade sa ciljem da se utvrdi uzrok kašlja nakon čega slijede adekvatni terapijskih postupci.

Vrste kašlja

Kašalj je naziv za simptom a označuje iznenadan i često ponavljajući refleks koji pomaže da se iz dišnih puteva izbace sluz, gnoj, iritansi, razne strane čestice i živi uzročnici. Kašalj je često automatski, bez volje čovjeka, a moguće je kašljati i namjerno. On može biti suh i podražajan ili se kašljanjem izbaci sadržaj koji pak može biti sluzav, rijedak, gust, gnojan ili krvav. Prema trajanju razlikujemo akutan kašalj, uglavnom traje do 3 tjedna, ponekad i duže, i kroničan koji traje duže od 8 tjedana.

Što uzrokuje kašalj?

Brojne su bolesti raznih organa koje uzrokuju kašalj: gornji dišni sustav, larinks, donji respiratorni trakt- traheja, bronhi, plućni parenhim i pleura, jednjak i želudac, srce, ali može nastati i uslijed uzimanja nekih lijekovi, primjerice lijekova za liječenje visokog krvnog tlaka kao što su ACE inhibitori.

Tablica 1. Klinička klasifikacija akutnog i kroničnog kašlja.

AKUTNI KAŠALJ	KRONIČNI KAŠALJ
Bolesti dišnih putova Infektivne bolesti gornjeg respiratornog trakta, najčešće virusne infekcije Alergije Astma Aspiracija, česta u djece od 1-3 g. I starih osoba Udahnjivanje toksičnih tvari, slučajno, u požaru, šmrkanje ljepila Postinfekcijski kašalj	Bolesti donjeg respiratornog trakta Kronični bronhitis, Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) Astma Tumori pluća Infektivne bolesti, uključujući tuberkulozu Intersticijske bolesti pluća Aspiracija Bronhiektazije Cistična fibroza
Bolesti pluća i pleure Pneumonitis Vodena prebrica Plućna embolija Pneumotoraks	Bolesti gornjeg dišnog sustava Paranazalni sinuitis Kronični rinitis Faringitis Laringitis
Ekstrapulmonalni uzroci Bolesti srca sa zastojem pluća	Gastroezofagealni refluks
	Kašalj uslijed lijekova i ksenobiotika ACE inhibitori, amiodaron, interferoni, leflunomid, fentanil i drugi Krekani kokain (ne šmrka se već puši)
	Bolesti srca Bolesti srca s kroničnim plućnim edemom Endokarditis

Koji su dijagnostički postupci?

Dijagnostički postupci i shodno tome izbor lijekova ovise o trajanju kašlja. Ukoliko se radi o akutnom kašlju najčešće je dovoljan klinički pregled, osim izuzetnih situaciju, primjerice kada je kašalj popraćen iskašljavanjem krvi, boli u prsima ili teškim disanjem. Liječenje nekompliciranog akutnog kašlja je uglavnom simptomatsko. U svakog bolesnika sa kroničnim kašljem potrebno je učiniti radiološko snimanje pluća i spirometriju. Ako se na snimci pluća ne uoči patološki supstrat, a spirometrija je uredna tada se najvjerojatnije radi o jednom od slijedećih patoloških stanja : sindrom kašlja uslijed bolesti gornjeg respiratornog sustava, astmi (cough variant asthma) ili o gastroezofagealnom refluksu, tj.vraćanju hrane iz želuca. U tim slučajevima vrši se dodatna obrada gornjeg respiratornog trakta, alergološko tesiranje i obrada probavnog trakta.

Kako liječiti kašalj?

Liječenja kašlja može biti uzročno ali i simptomatsko. Uzročno liječenje provodi se s obzirom na etiologiju kašlja. Bakterijske infekcije liječe se antibioticima a specifične, primjerice tuberkuloza antituberkuloticima. KOPB, astma, i bolesti gornjih dišnih putova često iziskuju kombiniranu terapiju raznovrsnim skupinama lijekova, ovisno i o težini kliničke slike. Kašalj zbog vraćanje sadržaja iz želuca možemo u većini slučajeva liječiti i bez komplicirane obrade, najčešće se primijenjuju inhibitori protonske pumpe (IPP), uz dijetu, prestanak pušenja i mršavljenje. Ukoliko bolesnik uzima lijekove za snizavanje tlaka iz grupe ACE inhibitora potrebno ga je odmah zamijeniti, najbolje s antagonistima angiotenzin II receptora, ukoliko nema kontraindikacija.Simptomatsko se liječenje provodi antitusicima, ekspektoransima i ponekad protuupalnim lijekovima.

Antitusici su lijekovi protiv kašlja koji smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suhog, podražajnog kašlja koji može biti neugodan za bolesnika te mu remetiti svakodnevnu aktivnost i san. Ekspektoransi smanjuju iritaciju receptora za kašalj, služe za podsticanje i ubrzanje uklanjanja nagomilanog patološkog sadržaja dišnih putova osobito u bolesnika sa kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) i bronhiektazijama.

Smirivanje kašlja pri izraženoj upali u bolesnika s astmom, eozinofilnim bronhitisom, postinfekcijskim kašljem s pojačanom hiperreaktibilnošću bronha i rinitisom može se postići korištenjem protuupalnih lijekova, uglavnom su to inhalacijski i nazalni kortikosteridi, a ponekad su korisni i oralni antagonisti leukotrienskih receptora. Kronični kašalj je najčešće simptom lako lječive i izlječive bolesti, čak je ponekad dovoljno prestati pušiti, ali on može biti znak težeg oboljenja koje iziskuje momentalnu intervenciju. U Poliklinici Aviva problem kroničnog kašlja može se riješiti tijekom samo jednog posjeta.

Kronični kašalj

Kašalj

Vrste kašlja

Što uzrokuje kašalj?

AKUTNI KAŠALJ

KRONIČNI KAŠALJ

Koji su dijagnostički postupci?

Kako liječiti kašalj?

Najčitaniji zdravi savjeti

PITAJ LIJEČNIKA